U Dvoru Veliki Tabor otvorena izložba „Vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog zagorja“

U Dvoru Veliki Tabor otvorena izložba Vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog zagorja – prva zajednička izložba svih pet muzejskih jedinica Muzeja Hrvatskog zagorja

Jedanaest kustosa, pet muzejskih jedinica i više od godinu dana istraživačkog rada objedinjeni su u jedinstvenu izložbenu priču o vinogradarstvu i vinarstvu kao neizostavnom dijelu kulturne baštine, povijesti i identiteta Hrvatskog zagorja. Izložba, koja predstavlja važnu prekretnicu u 33 godine djelovanja Muzeja Hrvatskog zagorja, ostaje otvorena do 28. studenoga 2027. godine.

U impresivnom ambijentu Dvora Veliki Tabor svečano je otvorena izložba Vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog zagorja, koja na sveobuhvatan i interdisciplinaran način predstavlja stoljetnu povezanost zagorskoga čovjeka s vinovom lozom, vinogradima i vinom. Riječ je o iznimno značajnom izložbenom projektu koji je prvi put u 33 godine postojanja Muzeja Hrvatskog zagorja okupio svih pet muzejskih jedinica u zajedničkom istraživačkom, stručnom i izložbenom pothvatu.

Izložba je rezultat više od godinu dana intenzivnog rada jedanaest kustosa, koji su kroz jedanaest tematskih cjelina istražili različite aspekte vinogradarstva i vinarstva, od prirodoslovnih i povijesnih do etnografskih, gospodarskih, društvenih i umjetničkih. Posebnu vrijednost projekta predstavlja činjenica da više od 90 posto izloženih predmeta potječe iz fundusa Muzeja Hrvatskog zagorja, čime je dodatno istaknuto bogatstvo i raznolikost muzejske građe koja se čuva u njegovim ustrojstvenim jedinicama. Izložbu prati i opsežan katalog koji donosi rezultate istraživanja te predstavlja vrijedan stručni i dokumentacijski doprinos poznavanju vinogradarske baštine Hrvatskog zagorja.

Svečanom otvorenju nazočili su ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol, voditelj Dvora Veliki Tabor, kustos i koordinator izložbe Paul Lekaj, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija te izaslanica ministrice kulture i medija Anuška Deranja Crnokić, kao i načelnik Općine Desinić Dražen Šurbek. Događaju su prisustvovali i brojni predstavnici kulturnih i javnih ustanova, muzejski stručnjaci, autori, suradnici te ljubitelji kulturne baštine, koji su svojim dolaskom podržali realizaciju ovog značajnog projekta.

Povijesni iskorak u zajedničkom radu Muzeja Hrvatskog zagorja

Pozdravljajući okupljene, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol istaknuo je kako izložba predstavlja ostvarenje dugogodišnje ideje o snažnijem povezivanju muzejskih jedinica kroz zajednički stručni i izložbeni rad.

Prvi put u 33 godine postojanja Muzeja Hrvatskog zagorja organiziramo zajedničku izložbu, a odgovor na pitanje zašto bio je jednostavan. Nalazimo se u velikom investicijskom ciklusu, obnavlja se Dvorac Oršić, dograđuje se Muzej krapinskih neandertalaca, a ovdje se obnavlja bastionska kula. Aktivni smo na svim područjima pa je moj prijedlog bio da pokušamo nešto zajednički napraviti, rekao je Sabol.

Svaka je muzejska jedinica temi pristupila iz vlastite perspektive, povezujući specifičnosti svojih zbirki, istraživačkih interesa i stručnih područja u jedinstvenu izložbenu cjelinu. Takav pristup omogućio je da se vinogradarstvo i vinarstvo predstave znatno šire od njihove primarne gospodarske uloge.

Sabol je posebno naglasio predanost svih djelatnika uključenih u pripremu izložbe, od istraživanja i prikupljanja građe do stručne obrade predmeta, oblikovanja izložbenih sadržaja i pripreme kataloga. Istaknuo je i suradnju s Kajkavianom iz Donje Stubice te Muzejem Radboa, koji su za potrebe izložbe ustupili dio građe.

Uz izložbu je objavljen i opsežan katalog, a posebno želim pohvaliti sve kolege koji su sudjelovali u njegovoj pripremi, kao i koordinatora koji je uspješno uskladio različite želje i potrebe. Vjerujem da smo napravili nešto na što možemo biti ponosni, poručio je Sabol, izrazivši zadovoljstvo što će posjetitelji tijekom sljedećih godinu dana imati priliku upoznavati bogatu vinogradarsku i vinarsku baštinu Hrvatskog zagorja.

Jedanaest kustosa, jedanaest tema i jedna zajednička priča

O sadržaju i koncepciji izložbe govorio je Paul Lekaj, voditelj Dvora Veliki Tabor, kustos i koordinator izložbe, naglasivši kako je njezina realizacija bila zahtjevan, ali iznimno vrijedan proces zajedničkog rada i usklađivanja različitih stručnih pristupa.

Jedanaest podtema, jedanaest kustosa, jedanaest različitih karaktera, filozofija i pristupa poslu, pet muzeja, ali jedan cilj – realizacija prve zajedničke izložbe ustrojstvenih jedinica u povijesti Muzeja Hrvatskog zagorja, istaknuo je Lekaj.

Izložba posjetitelje vodi kroz bogatu i slojevitu povijest vinogradarstva, počevši od biologije i evolucije vinove loze, utjecaja tla, minerala i prirodnih uvjeta na uzgoj grožđa, pa sve do povijesnog razvoja vinogradarske proizvodnje. Obrađuju se i bolesti vinove loze, štetnici te prirodne nepogode koje su tijekom stoljeća utjecale na vinogradarstvo i život lokalnog stanovništva.

Posebna pozornost posvećena je gospodarskoj i društvenoj važnosti vinogradarstva, promjenama u tehnologiji uzgoja i proizvodnje vina, razvoju vinogradarskih alata te sortama grožđa koje su obilježile zagorski kraj. Izložba donosi i uvid u promjene koje su tijekom 20. stoljeća utjecale na vinogradarsku proizvodnju, ali i na odnos čovjeka prema vinogradu kao prostoru rada, okupljanja i prenošenja obiteljske tradicije.

Važno mjesto zauzimaju vinogradi i klijeti kao prepoznatljivi elementi kulturnog krajolika Hrvatskog zagorja. Oni nisu samo svjedočanstvo nekadašnjeg načina gospodarenja zemljom, nego i prostori susreta, druženja, obiteljskih običaja i međugeneracijskog prijenosa znanja. Njihovo očuvanje posebno je važno u vremenu kada se površine pod vinovom lozom smanjuju, a tradicijski načini života postupno mijenjaju.

Uz vinogradarske alate, tradicijske obrte i običaje, izložba otvara i manje poznate umjetničke i kulturnopovijesne dimenzije vina. Posjetitelji tako mogu upoznati poveznice vinogradarske baštine sa stvaralaštvom Ljudevita Gaja i Antuna Augustinčića, doznati više o autohtonoj klanječkoj sorti sokolu te otkriti vinorel, posebnu slikarsku tehniku u kojoj se vino koristi kao slikarski medij.

Željeli smo pokazati da vinogradarstvo u Hrvatskom zagorju nije samo proizvodnja grožđa i vina, nego složena kulturna baština u kojoj se susreću priroda, ljudski rad, znanje, običaji, umjetnost i lokalni identitet, poručio je Lekaj.

Zahvalio je Ministarstvu kulture i medija, Kajkaviani, Muzeju Radboa, svim suradnicima te kolegicama i kolegama koji su sudjelovali u pripremi izložbe i kataloga. 

Izložba kao doprinos očuvanju i prenošenju kulturne baštine

Izložbu je svečano otvorila Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija i izaslanica ministrice kulture i medija, koja je istaknula važnost tog projekta za očuvanje, istraživanje i suvremenu interpretaciju kulturne baštine Hrvatskog zagorja.

Posebno se osvrnula na simboliku održavanja otvorenja neposredno uoči Martinja, blagdana koji zauzima važno mjesto u tradiciji sjeverne Hrvatske. Običaj krštenja mošta, povezan s proslavom Martinja, dio je nematerijalne kulturne baštine upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a njegovo očuvanje svjedoči o snažnoj povezanosti vinogradarstva, društvenog života i lokalnog identiteta.

Vjerujem da i ova izložba pridonosi očuvanju te tradicije i njezinu prenošenju budućim generacijama, istaknula je Deranja Crnokić.

Pohvalila je sveobuhvatan pristup izložbenoj temi, koja povezuje povijesnu, prirodoslovnu, etnografsku i umjetničku perspektivu, omogućujući posjetiteljima da vinogradarstvo i vinarstvo sagledaju kao važan dio zajedničke baštine.

Naglasila je kako Ministarstvo kulture i medija posebno vrednuje projekte koji potiču suradnju između muzejskih ustanova, stručnjaka i drugih kulturnih institucija, jer upravo takva suradnja omogućuje kvalitetnije istraživanje i predstavljanje složenih baštinskih tema široj javnosti.

Važno je da ovakvi zajednički projekti budu poticaj ne samo kolegama unutar Muzeja Hrvatskog zagorja nego i drugim muzejima da zajednički rade i unapređuju međumuzejsku i međuinstitucionalnu suradnju, poručila je.

Čestitala je svim kustosima i stručnim djelatnicima pet muzejskih jedinica na uspješnoj realizaciji izložbe, a posebno koordinatoru Paulu Lekaju i ravnatelju Jurici Sabolu, istaknuvši njihovu ulogu u okupljanju i povezivanju stručnog tima.

Izrazila je uvjerenje da će izložba, zahvaljujući atraktivnoj temi, bogatstvu izložene građe i raznolikosti pristupa, privući brojne posjetitelje te pridonijeti boljem razumijevanju vinogradarske tradicije kao važnog dijela kulturnog identiteta Hrvatskog zagorja. Nakon prigodnog obraćanja izložbu je svečano proglasila otvorenom.

Svečanost otvorenja dodatno je obogatila Mirela Bačani Đunđek, čiji je glazbeni nastup pridonio posebnom ozračju događanja i na simboličan način povezao izložbenu temu s bogatom tradicijom zagorskoga kraja.

Više od izložbe – zajednička baština i pogled u budućnost

Izložba Vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog zagorja nadilazi uobičajeno predstavljanje povijesnih predmeta i vinogradarskih alata. Ona donosi priču o odnosu čovjeka i krajolika, o znanju koje se stoljećima prenosilo s generacije na generaciju, o običajima koji su oblikovali društveni život te o vinu kao motivu umjetničkog stvaralaštva i simbolu zajedništva.

Istodobno, projekt predstavlja važan korak u razvoju Muzeja Hrvatskog zagorja. Prva zajednička izložba svih pet muzejskih jedinica pokazala je kako se povezivanjem stručnih znanja, različitih muzejskih zbirki i istraživačkih perspektiva mogu ostvariti sadržajno bogati i interpretacijski zaokruženi projekti koji publici pružaju novo razumijevanje vlastite baštine.

Upravo je u tome i njezina posebna vrijednost: vinogradarstvo i vinarstvo predstavljeni su ne samo kao važna gospodarska djelatnost nego i kao neizostavan dio povijesti, kulture, tradicije i identiteta Hrvatskog zagorja.

Izložba posjetiteljima pruža priliku da, kroz autentične muzejske predmete, povijesne izvore, umjetnička djela i raznovrsne tematske cjeline, otkriju koliko je vinova loza duboko ukorijenjena u život, prostor i kulturnu memoriju zagorskoga kraja.

Izložba ostaje otvorena do 28. studenoga 2027. godine.

Fotografije: Luka Smuk