Vijesti iz muzeja, br. 8, 2025.
Duh davnih vremena na Noći tvrđava u Dvoru Veliki Tabor
Poslijepodnevni i večernji sati u Dvoru Veliki Tabor u petak, 9. svibnja, bili su rezervirani za obilježavanje međunarodne manifestacije Noć tvrđava (Night of Fortresses). Budući da je ovogodišnji prošireni naziv manifestacije Night of Fortresses Goes Green, njen je cilj povezivanje kulturnog naslijeđa s ekološkom odgovornošću te podizanje svijesti o održivom turizmu i praksama koje doprinose očuvanju okoliša i zaštiti kulturne baštine. U proteklim je izdanjima manifestacija povezala više od 50 lokaliteta u 8 zemalja i 40 gradova, uključujući obalne i kontinentalne tvrđave, dvorce, muzeje, galerije i zidane gradove, promovirajući ih kao atraktivne turističke destinacije. Taj je uspjeh naglasio važnost kulturne baštine u turizmu, ali i otvorio vrata za daljnji razvoj održivog kulturnog turizma diljem Europe. Ovogodišnja je manifestacija najveća po broju sudionika, s ukupno 70 lokacija u 10 europskih država, na kojima su organizatori pripremili dane otvorenih vrata, stručna vodstva, izložbe, predavanja, radionice, koncerte i druge aktivnosti.
Muzeji Hrvatskog zagorja u tom su se smislu potrudili i za posjetitelje pripremili bogat program među zidinama i kulama jednog od najljepših hrvatskih plemićkih gradova. Dvor Veliki Tabor od 16 do 22 sata oživio je u novom/starom ruhu. Početak događanja obilježile su radionice kaligrafije i srednjovjekovne društvene igre pod vodstvom kostimiranih članova udruge Red zlatnog hmelja, u čemu su najviše sudjelovali oni najmlađi. Uslijedilo je streličarenje, u kojem su se s velikim entuzijazmom okušali gotovo svi koji su se našli u blizini triju slamnatih meta. Noć tvrđava poslužila je i kao odlična prilika za nastavak suradnje Muzeja Hrvatskog zagorja i Dvora Trakošćan pa je tako na drugom katu taborske kule D otvorena gostujuća izložba Trakošćan: od burga do muzeja. Program je nastavljen uzbudljivom borbom za Zlatni kalež u atriju te pucanjem iz topova izvan Dvora u izvedbi Družbe Vitezova Zlatnog Kaleža. Tabor je potom preuzela Veronika Desinićka i osigurala posjetiteljima noćni doživljaj njegovih prostorija, popraćen povijesnim zanimljivostima i legendama, pri čemu je, naravno, najviše govorila o sebi i svom dragom Fridriku. Za atraktivan šećer na kraju večeri ponovno su se pobrinuli Vitezovi, priuštivši publici vatrenu borbu pod zvjezdanim nebom koja rijetko koga ostavlja ravnodušnim. Za glazbenu kulisu tijekom čitavog događanja bio je zadužen duo 2K.
Dvor Veliki Tabor i Muzeji Hrvatskog zagorja još jednim uspješnim događanjem dokazali su da muzeji, njihovi predmeti i priče koje čuvaju, širokoj publici mogu biti iznimno zabavni, zanimljivi i privlačni, ako su predstavljeni i oživljeni na pravi način.
*
Udruga Red zlatnog hmelja bavi se oživljenom poviješću, prvenstveno sjevernom Italijom i Dalmacijom krajem 14. i početkom 15. stoljeća. Pritom nisu usredotočeni samo na borbe, već ih zanima i tadašnja kultura te način života. Za posjetitelje na događanjima predstavljaju život plaćeničke skupine u ratnoj kampanji, nude isprobavanje oružja i oklopa, ali i srednjovjekovne igre te niz radionica i edukativnih prikaza – kaligrafiju, oslikavanje štitova, srednjovjekovnu kuhinju, ručni rad i kovnicu novca.
Družba Vitezova Zlatnog Kaleža osnovana je 2004. godine u Donjoj Stubici, bavi se prikazom života u srednjem vijeku, a sastoji od Vitezova, Tahyjevih puškara, Gupčevih streličara i nezaobilazne kmetske logistike. Kako bi što vjernije prikazali onodobnu svakodnevicu, svi kostimi i oprema (mačevi, oklopi, štitovi, lukovi, samostreli) ručno su izrađeni po uzoru na originalne predmete i odjeću. Družba često nastupa diljem Hrvatske nastojeći kroz vjerne prikaze borbi mačevanja i ratovanja vitezova, vojnog logora, umijeće pucanja srednjovjekovnim lukovima i samostrelima, spremanje jela po originalnim recepturama, prikaz srednjovjekovnih obrta te starinskog načina izrade predmeta, predstaviti to mračno, ali i romantično razdoblje hrvatske i svjetske povijesti. Najpoznatije i već tradicionalno uprizorenje koje organiziraju svake godine u veljači je Seljačka buna 1573 – Bitka kod Stubice.
Izložba Trakošćan: od burga do muzeja zapravo je vremeplov u kojem je dvorac glavni junak te kroz 18 tematskih cjelina prati njegov građevinski razvoj. U Dvoru Trakošćan otvorena je u listopadu 2024. godine povodom obilježavanja 70 godina rada Dvora, ali i 690 godina od prvog spominjanja imena Trakošćan kao sjedišta župe 1334. godine. Postoje ruševni burgovi, a postoje i burgovi poput Trakošćana koji su se uspjeli očuvati, ali je njihova srednjovjekovna jezgra sakrivena ispod slojeva obnove i pregradnji. Izložbu upotpunjuju interaktivni i multimedijalni sadržaji, a ostvarena je u suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Hrvatskim državnim arhivom i Muzejom za umjetnost i obrt. Autor stručne koncepcije je viši kustos Dvora Trakošćan Ivan Mravlinčić, a likovni postav oblikovalo je poduzeće Šimić&CO. Gostujuća izložba će u Dvoru Veliki Tabor ostati otvorena do 31. kolovoza 2025. godine.
(Jelena Šekrst)
Travanj i svibanj u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu
Tijekom travnja i svibnja 2025. godine u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu održalo se nekoliko događanja. U Studiju Galerije otvorena je izložba Božidar Pejković: o-poruka, obilježen je rođendan Antuna Augustinčića manifestacijom Piknik kod Tončeka, održana je kreativna radionica Zen keramika te predstavljanje edukativnog programa Foto-leksikon pod vodstvom više kustosice pedagoginje Petre Šoltić povodom 30. Edukativne muzejske akcije.
*
Izložba Božidar Pejković: o-poruka
U Studiju Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu 25. travnja 2025. godine otvorena je izložba Božidar Pejković: o-poruka, kojom se Galerija oprostila od svojeg dugogodišnjeg voditelja Božidara Pejkovića. Tom je izložbom Božidar Pejković, kao umjetnik i autor izložbe, konceptualno zaokružio svoj profesionalni i privatni život. Na izložbi prikazuje sebe Autoportretom, svoju obitelj radom Moje zlato – Naše blago – A ja srebren, a svoj radni kolektiv radom Okruglo pa na ćošak. Uz to, svoj profesionalni poziv prikazuje dvama djelima, sveobuhvatnim prikazom kategorizacije likovnih umjetnosti modelom Tetraedični svijet umjetnosti i radom Bijela i Crna kojeg čini ansambl listanih brošura kojim se prikazuje paleta boja. Autor izložbe naziv objašnjava ovako: O-poruka imenovana je analogno e-poruci. Dok predmetak e- nastaje kraćenjem pridjeva elektronička, predmetak o- nastaje kraćenjem pridjeva osjetilna, optička, očna. Na otvorenju su se okupili brojni suradnici, kolege i prijatelji Božidara Pejkovića, uključujući ravnatelja Muzeja Hrvatskog zagorja Juricu Sabola, župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara i gradonačelnika grada Klanjca Zlatka Brleka. Izložba će ostati otvorena do 25. lipnja 2025. godine.
*
Piknik kod Tončeka
Povodom Dana grada Klanjca, u organizaciji Muzeja Hrvatskog zagorja u suradnji s Gradom Klanjcem, Kulturnim centrom Klanjec i Turističkom zajednicom Biser Zagorja, u parku Galerije Antuna Augustinčića se 3. svibnja 2025. godine po prvi puta održala manifestacija Piknik kod Tončeka kojom je obilježen rođendan kipara Antuna Augustinčića. U sklopu manifestacije posjetitelji su mogli uživati u parku skulptura uz koncert Alena Đurasa, hrvatskog glazbenika, finalista showa The Voice 2016. godine i sudionika Eurosonga 2017. godine. Usporedno se održala kiparska radionica za grupu posjetitelja koji su se nakon vodstva po postavu Galerije i Studija sami okušali u modeliranju i kiparskom radu, u prirodnom ambijentu parka.
*
Radionica Zen keramike
Radionica Zen keramike održala se 9. svibnja u Studiju Galerije Antuna Augustinčića. Na radionici su polaznici imali priliku ovladati tehnikom modeliranja u glini i upoznati se s procesom izrade keramike na zen, odnosno opuštajući način, s posebnim naglaskom na pronalaženje i buđenje kreativnosti. Polaznici su uz to imali priliku doznati o bogatoj povijesti hrvatske keramike, od Hinka Juhna pa sve do suvremene uporabne i dizajnerske keramike. Radionicu je održala viša kustosica pedagoginja i kiparica Petra Šoltić.
*
Prezentacija edukativnog programa Foto-leksikon
U sklopu 30. Edukativne muzejske akcije Jezik, Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja te ICOM-ove teme Budućnost u vremenu brzih promjena u Galeriji Antuna Augustinčića je 16. svibnja održana prezentacija programa Foto-leksikon. Ideja programa bila je potražiti fotografije Augustinčićevih spomenika diljem svijeta, mahom od lokalnih fotografa, te onda neke od njih uvećati i postaviti uz gipsane originale u stalnom postavu Galerije. Na prezentaciji programa sudjelovali su učenici petog razreda Osnovne škole Antun Mihanović iz Klanjca. Program Foto-leksikon realiziran je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a autorica programa je viša kustosica pedagoginja Petra Šoltić.
(Luka Veić)
Priroda, znanost i lov u Muzeju krapinskih neandertalaca
Predstavljena brošura Kako doprinijeti očuvanju prirode – 20 savjeta i otvorena izložba fotografija Veze prirode
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno proslavila je 25. travnja 20. rođendan u Muzeju krapinskih neandertalaca predstavljanjem brošure Kako doprinijeti očuvanju prirode – 20 savjeta i otvorenjem izložbe fotografija Veze prirode Maria Jurine i Domagoja Severa. Tim je događajem ujedno obilježen Dan planeta Zemlje te Dan Krapinsko-zagorske županije. Prisutnima su se tijekom manifestacije obratili Dijana Hršak, ravnateljica Javne ustanove Zagorje zeleno, Jasna Petek, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije, Eduard Vasiljević, voditelj MKN-a i Ivana Vučić, grafička dizajnerica. Javna ustanova Zagorje zeleno godinama radi na osvješćivanju javnosti o važnosti očuvanja bioraznolikosti pa su korisni savjeti u brošuri usmjereni prema promicanju dobrih navika kao što su pomaganje divljim životinjama, očuvanje prirode i održivo korištenje prirodnih resursa. Sudionicima su podijeljene vrijedne prigodne nagrade poput kućice za ptice ili ježa, hranilice za ptice, hotel za korisne kukce i slično. Izložba Veze prirode se u Muzeju krapinskih neandertalaca može razgledati do rujna 2025. godine.
*
Festival znanosti u MKN-u obilježen 7. svibnja
Muzej krapinskih neandertalaca i ove se godine uključio u program Festivala znanosti kroz organizirani posjet muzeju, prezentaciju i edukativnu radionicu za učenike šestog razreda Osnovne škole Ljudevita Gaja iz Krapine u pratnji nastavnice prirode Marije Markovine. Ovogodišnja tema bila je Mreže, dok je cilj festivala približiti znanost javnosti kroz predavanja, radionice, izložbe i druge interaktivne sadržaje. Mreža galaksija ili kozmička mreža najveća je struktura u svemiru, a Mliječna staza samo jedna od milijardi galaksija unutar te mreže. Naš Sunčev sustav kao dio galaksije Mliječna staza povezan je u tu nesagledivu kozmičku mrežu. Nakon što su pogledali kratki film o svemirskoj evoluciji, učenici su započeli s izradom prostornog modela Sunčevog sustava. Cilj te aktivnosti bio je omogućiti im bolje razumijevanje veličina planeta i razmještaja unutar Sunčevog sustava, kao i potaknuti razvoj suradničkih i kreativnih vještina. Učenici su pokazali veliki interes i motivaciju, a gotove modele mogli su ponijeti kući.
*
Dan Europe na Hušnjakovu i u Trakošćanu
Muzej krapinskih neandertalaca i Dvor Trakošćan udružili su se u akciji obilježavanja Dana Europe te su posjetitelji tih jedinstvenih muzeja 9. svibnja imali priliku obići stalne postave uz tematsko vodstvo na temu lova. U Muzeju krapinskih neandertalaca u akciju su se uključili i učenici petih razreda koji su sudjelovali u nagradnoj igri. Prije ulaska u krapinski muzej, odabirali su životinje za koje smatraju da su se najčešće nalazile na jelovniku neandertalaca iz Krapine, a po završetku obilaska dobitnicima koji su bili najprecizniji uručene su i lijepe nagrade.
(Mirjana Biljan)
Muzejski programi u sklopu Erasmusa i Kliofesta
Muzej seljačkih buna je od ožujka 2024. godine zatvoren za posjetitelje zbog cjelovite i energetske obnove, a njegovo se otvorenje očekuje u jesen 2026. godine. Tijekom godine Muzej u suradnji s drugim udrugama i ustanovama organizira različite gostujuće muzejske programe za mlađe i starije uzraste. Tako je 13. svibnja 2025. godine kustosica Lidija Kelemen, u sklopu Erasmus+ posjeta, upoznala članice čitateljskih skupina za starije osobe te knjižničare Knjižnice Otona Župančiča i Knjižnice Zalog iz Ljubljane s poviješću i aktivnostima Muzeja seljačkih buna. Nakon kraćeg predavanja o Seljačkoj buni polaznicima je prezentirana suvremena muzejska tehnologija (hologramske naočale i video-mapping projekcija). Poseban interes pokazali su za mapping Gubec teatar zbog spoja povijesti, književnosti i tehnologije. Polaznici su potom uz stručno vođenje posjetili Augustinčićev Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu te jedinog živog svjedoka Bune, Gupčevu lipu.
Djelatnice Muzeja seljačkih buna, kustosica Lidija Kelemen i kustosica pedagoginja Josipa Pavlović Požgaj, 15. i 16. svibnja, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u sklopu Festivala povijesti Kliofest, održale su muzejsko-edukativne radionice Zagonetke grofova Oršić i Zaigraj se poviješću – društvene igre nadahnute poviješću.
Na radionici Zagonetke grofova Oršić učenici su nakon uvodnog predstavljanja povijesti dvorca Oršić u kojem je smješten Muzej, prateći tragove, razriješili istragu o ubojstvu barunice Katarine Keglević i sami otkrili kako su Oršići došli u Hrvatsko zagorje. U formi razgovora zatim su saznali zanimljive priče o članovima obitelji Oršić naučivši kako se život i način razmišljanja u njihovo vrijeme razlikovao od današnjeg. Na radionici su sudjelovali učenici 5. razreda Osnovne škole Bogumila Tonija iz Samobora, Povijesne grupe Osnovne škole Davorina Trstenjaka iz Zagreba i Povijesne grupe Osnovne škole Ivana Meštrovića iz Zagreba.
Na radionici Zaigraj se poviješću učenici su se kroz različite društvene igre vratili u prošlost. Nakon uvodnog izlaganja o Seljačkoj buni, u igri na ploči koja kombinira tri društvene igre sukladno različito obojanim poljima (pantomima, Alias, Pictionary), na zabavan način upoznali su se s društvenim odnosima i načinom života seljaka i plemića u 16. stoljeću. Stariji učenici razriješili su misaone zagonetke i naučili čitati tajne kodove. Na radionicama su sudjelovali učenici 5. i 8. razreda Povijesne grupe Osnovne škole Ante Kovačića Zlatar.
(Lidija Kelemen)
Suradnja muzeja na otvorenom: Muzej „Staro selo“ Kumrovec i Regionalni etnografski muzej na otvorenom „Etar“
Muzeji na otvorenom predstavljaju specifičan i impresivan oblik muzejske prezentacije kulturne baštine. Za razliku od klasičnih muzeja zatvorenih unutar zidova, ti muzeji posjetiteljima pružaju iskustvo uranjanja u prošla vremena kroz rekonstruirana sela, gospodarske objekte, obrtničke radionice i interijere. Ideja takvih muzeja potječe iz Skandinavije, s kraja 19. stoljeća, gdje se prvi puta javlja potreba za očuvanjem ruralne tradicije, posebno pod utjecajem urbanizacije i industrijalizacije. Muzej na otvorenom Skansen osnovan je na otoku Djurgården u Stockholmu kada je Artur Hazelius na otok premjestio nekoliko drvenih kuća. Nakon toga, ideja o izgradnji muzeja na otvorenom proširila se po Europi i svijetu.
Hrvatska se relativno rano uključila u tu vrstu muzeološkog prikaza lokalne kulturne baštine. Ivo Maroević, jedan od najvažnijih hrvatskih muzeologa, u radu Muzeji na otvorenom – hrvatska šansa, ističe kako su takvi muzeji više od prostora konzervirane prošlosti – oni su živi laboratoriji tradicije, mjesta gdje baština diše i gdje publika nije tek pasivni promatrač. Maroević naglašava kako muzeji na otvorenom u Hrvatskoj, unatoč izazovima, imaju golem potencijal za razvoj kulturnog turizma i lokalne zajednice. Jedan od najistaknutijih primjera takvog muzeja u Hrvatskoj je Muzej „Staro selo“ Kumrovec, koji predstavlja izvrsno očuvano tradicijsko selo Hrvatskog zagorja s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Etnološko-arhitektonski kompleks Etar u Gabrovu (Bugarska), s kojim Muzej „Staro selo“ ostvaruje suradnju, također je muzej na otvorenom, specijaliziran za očuvanje i prikaz tradicijske obrtničke baštine. Smješten uz rijeku, Etar rekonstruira bugarsko selo iz razdoblja nacionalnog preporoda s posebnim naglaskom na zanatsku proizvodnju – vodeni mlinovi, kovačnice, keramičke radionice i slično. Oba muzeja povezuje misija očuvanja i prezentacije materijalne i nematerijalne baštine kroz participaciju zajednice i suradnju s obrtnicima, stručnjacima i posjetiteljima.
Suradnja između Muzeja „Staro selo“ i Muzeja Etar konkretno se očituje kroz zajedničko sudjelovanje na projektima i konferencijama. Muzeji svoj rad kao članovi Europskog društva muzeja na otvorenom (AEOM) prezentiraju i europskim stručnjacima s područja kulturne baštine.
Primjerice, od 5. do 9. rujna 2012. godine, Muzej „Staro selo“ Kumrovec sudjelovao je na 8. Međunarodnoj konferenciji posvećenoj tradicijskim obrtima i 10. Međunarodnom sajmu tradicijskih obrta u Etnografsko-arhitektonskom kompleksu Etar u Gabrovu. U okviru konferencije na temu Tradicijski obrti – jučer, danas, sutra, Tihana Kušenić predstavila je rad Centra za tradicijske obrte i vještine te pregled nematerijalne kulturne baštine Krapinsko-zagorske županije uz primjere audiovizualne dokumentacije. Na sajmu tradicijskih obrta, Muzej „Staro selo“ Kumrovec predstavio se umijećem izrade drvenih tamburica, elementa nematerijalne baštine sjeverozapadne Hrvatske upisanog na Reprezentativnu UNESCO-vu listu nematerijalne baštine svijeta. Majstor prezentator bio je Zvonimir Majdak iz Turnišća, vanjski suradnik muzeja.
Nizozemski muzeolog Peter van Mensch istaknuo je kako je Muzej u Kumrovcu jedan od rijetkih primjera u jugoistočnoj Europi gdje se uspjelo očuvati integritet kulturnog krajolika u njegovom izvornom geografskom kontekstu. Za njega Kumrovec nije tek skup objekata, nego živa cjelina u kojoj se razumije odnos čovjeka i prostora kroz vrijeme. U tom smislu, suradnja s Etarom dodatno osnažuje tu vrijednost, pokazujući da očuvanje baštine nije zatvoren nacionalni projekt, već dijalog kultura.
Suradnja među tim dvama muzejima nastavila se i ove godine, 10. svibnja, kada je u Muzeju "Staro selo" Kumrovec otvorena gostujuća izložba Baština obrtnika: 15 priča iz Muzeja Etar. Izložba nastoji potaknuti suvremeni interes za obrtništvo. Poziva modernu publiku ne samo da cijeni i koristi ručno izrađene proizvode, već i da stekne i savlada vještine potrebne za bavljenje obrtom – i eventualno ga pretvori u profesiju. Prikazano je 15 obrta i kućnih zanimanja iz bugarskog nacionalnog preporoda i godina neposredno nakon toga. Svoje tradicijske vještine na otvorenju je prezentirao majstor Ivo Stoyanov – istaknuti bugarski tokar koji je s radom na tokarskom stroju za izradu drvenih pljoski u Regionalnom etnografskom muzeju na otvorenom „Etar“ započeo 2000 godine. Uz predstavljanje bugarskog tradicijskog obrta posjetitelji muzeja mogli su tijekom dana vidjeti i demonstracije obrta s područja Krapinsko-zagorske županije koji se u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec prezentiraju od 90-ih godina 20. stoljeća.
Otvorenje izložbe započelo je pjesmom Dobro mi došel prijatelj u izvedbi Etno udruge Zipka iz Kumrovca, koja je nekoliko puta sudjelovala na folklornom programu u Muzeju Etar. Dugogodišnju suradnju dvaju muzeja na otvorenom, koja traje od davne 2001. godine, predstavila je kustosica izložbe Tihana Kušenić. O izložbi i projektu Baština obrtnika: 15 priča iz Muzeja Etar govorila je Rosita Bineva, voditeljica odjela za tradicijske obrte u Muzeju Etar i jedna od koautorica izložbe. Otvorenje je podržala i Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije, čiji je podpredsjednik Dragutin Ulama u govoru istaknuo predano zalaganje Komore za očuvanje tradicijskih obrta i vještina koje stoljećima oblikuju kulturni identitet tog kraja. Ulama je naglasio kako su takve izložbe i inicijative ključne za podizanje svijesti o važnosti očuvanja kulturne baštine.
Suradnje takvog tipa svjedoče o važnosti međunarodnog povezivanja u muzeologiji, osobito kad je riječ o očuvanju ruralne baštine koja je diljem Europe ugrožena depopulacijom i modernizacijom. Kroz zajedničke projekte, Muzej „Staro selo“ i Muzej Etar ne samo da prenose znanje i iskustva, već i stvaraju nove mostove među europskim kulturnim identitetima.
(Tihana Kušenić)