Vijesti iz muzeja, br. 3, 2024.
Muzeji Hrvatskog zagorja dobitnici godišnje Nagrade u kulturnom turizmu
Završnicu Dana hrvatskog turizma, koji su održani 21. i 22. studenog u Opatiji, obilježila je dodjela Godišnjih hrvatskih turističkih nagrada. Grad Opatija i Primorsko-goranska županija izabrani su kao ovogodišnji domaćini jer se upravo ove godine obilježava 180 godina organiziranog turizma u gradu koji se često naziva jadranskim biserom.
Pobjednici u kategoriji Nagrada u kulturnom turizmu, među konkurencijom od ukupno 146 prijava, su Muzeji Hrvatskog zagorja!
Tu je vrijednu nagradu, samo još jednu u nizu za MHZ, u Opatiji preuzeo ravnatelj Jurica Sabol. Tamo su mu se pridružili i Jelena Bužanić te Paul Lekaj (kustosica i voditelj Dvora Veliki Tabor) koji su radili na prijavnici.
Ovo je potvrda izuzetno kvalitetnog rada cijele ustanove i svih njenih djelatnika. Zaista smatram da je velika stvar primiti ovako lijepo priznanje i osvojiti prvo mjesto. Na sve programe koje provodimo u proteklo vrijeme i na sve projekte koje smo realizirali i koje ćemo tek realizirati smo zaista ponosni. Ovo je lijepa kruna i nagrada našem radu sada pred kraj godine, rekao je ravnatelj Sabol. Tom je prilikom uputio i nekoliko posebnih zahvala: Moram zahvaliti Ministarstvu turizma i sporta te Hrvatskoj turističkoj zajednici koji su prepoznali kvalitetan rad naših Muzeja Hrvatskog zagorja koji su već dugi niz godina u samom vrhu po posjećenosti, a također su i među najboljima u radu s djecom. Naravno, bez podrške našeg osnivača, Ministarstva kulture i medija, ovo ne bi bilo moguće, no posebno moram zahvaliti lokalnim i turističkim zajednicama s područja Krapinsko-zagorske županije, odnosno gradovima Krapini i Klanjcu te općinama Gornja Stubica, Desinić i Kumrovec. Doista smatram da smo svijetli primjer dobre suradnje javne ustanove i lokalne zajednice.
Godišnje hrvatske turističke nagrade projekt je Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore koji je nastao s ciljem daljnjeg poticanja konkurentnosti, inovativnosti i svijesti o održivom razvoju te podizanju kvalitete usluga i proizvoda u turističkom sektoru.
Godišnje hrvatske turističke nagrade otvorene su za sve dionike u hrvatskom turizmu te predstavljaju priliku za prezentiranje izvrsnosti i primjera najboljih praksi, njihovo promicanje i javno priznanje. Cilj je promovirati, poticati i nagrađivati izvrsnost u hrvatskom turizmu.
Rok za podnošenje prijava, isključivo putem online prijavnica, bio je 15. rujna.
Na konju u Muzeje – već treću godinu zaredom
Kasnu jesen u Muzejima Hrvatskog zagorja i ove smo godine obilježili susretima s drvenim konjićima u okviru muzejsko-edukativnog programa Na konju u Muzeje. S obzirom na uspješnu provedbu programa prošlih dviju godina, muzejske pedagoginje i kustosice ustrojstvenih jedinica MHZ-a, za individualne posjetitelje, djecu i obitelji, ponovno su pripremile zabavna i poučna vikend-druženja.
Program je započeo 2. studenog, a završava 7. prosinca. Prvih je pet vikenda u tom razdoblju bilo rezervirano za muzejsko-edukativne radionice u svim jedinicama MHZ-a (dakle, svaki je muzej pripremio ukupno četiri radionice tijekom tih vikenda), dok u subotu, 7. prosinca, uživamo u završnoj svečanosti u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec.
Zajednička tema programa je konj, kojim se, kroz radionice i muzejsko-edukativnu publikaciju, svaki od naših muzeja bavio na drugačiji način, odnosno pripadajućom podtemom. Tako su sudionici radionica u Dvoru Veliki Tabor učili o korištenju konja za prijevoz, s posebnim naglaskom na kočije, u Galeriji Antuna Augustinčića bavili su se konjima u umjetnosti, dok su u Muzeju krapinskih neandertalaca slušali o prošlosti i evoluciji konja. Muzej seljačkih buna pričao je priču o vojnim konjima i vitezovima, a Muzej „Staro selo“ Kumrovec o konjima kao igračkama.
Sudjelovanje u programu plaćalo se 6 eura, što predstavlja cijenu jedne radionice, a to je po djetetu uključivalo: drvenog konjića; rad na radionici (ovisno o temi pojedinog muzeja – bojanje, dopunjavanje, oblačenje konjića); muzejsko-edukativnu publikaciju s naljepnicama; pozivnicu za završnu svečanost na koju se dijete potpiše, skuplja žigove na svakoj od radionica koju posjeti, te ju na završnoj svečanosti koristi za izvlačenje glavne nagrade; mogućnost besplatnog sudjelovanja na radionicama u svim drugim muzejima (dakle, ukupno je bilo moguće doći na pet različitih radionica po cijeni jedne); sudjelovanje u završnoj svečanosti 7. prosinca te izvlačenju za glavnu nagradu koju osigurava Centar Ritam s konjem iz Stubičkih Toplica.
Završna svečanost programa održava se 7. prosinca 2024. godine u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec. Na njoj sva djeca imaju mogućnost sudjelovanja u bilo kojoj od pet radionica te jahanja konja i vožnje u kočiji. Dolaze i sveti Nikola i Krampus, djeca dobivaju darove te palimo drugu adventsku svijeću. Vrhunac svečanosti predstavlja izvlačenje za glavnu nagradu, ali i podjela dodatnih nagrada djeci koja su bila na ukupno četiri ili pet radionica.
Muzejsko-edukativne radionice Dvora Veliki Tabor u Osnovnoj školi Đure Prejca u Desiniću
U petak, 15. studenog, djelatnici Dvora Veliki Tabor, voditelj Paul Lekaj i konzervatorica-restauratorica tehničarka Andrea Brlobuš, posjetili su Osnovnu školu Đure Prejca u Desiniću i tamo održali muzejsko-edukativne radionice Odjenimo Veroniku i Zakoračimo među plemstvo.
Na radionici Odjenimo Veroniku sudjelovali su učenici 3. a razreda. Radionica je, naravno, inspirirana najpoznatijom velikotaborskom legendom – onoj o Veroniki Desinićkoj. Upravo ove godine obilježavamo 10. godišnjicu od njenog upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na listu nematerijalnih zaštićenih kulturnih dobara. Učenici su se okušali u modnom izražavanju – osmislili su raskošnu haljinu za Veroniku te ju izradili od mekog papira. Haljinu su potom ukrasili kako bi Veronika zablistala u punom sjaju pošto žuri na susret s Fridrikom!
Sudionici radionice Zakoračimo među plemstvo bili su učenici 4. a i 4. b razreda. Glavna je tema radionice heraldika (grboslovlje), pomoćna povijesna znanost koja se bavi postankom, razvojem i pravilima za izradu grbova. Učenici su se na početku, kroz kratko uvodno predavanje, upoznali s tim pojmom te naučili osnovne dijelove, boje i likove koji se koriste na grbovima, kao i njihovo značenje. Uslijedila je praktična primjena znanja, odnosno izrada vlastitog kartonskog štita s grbom koji sadrži simbole i boje njihovih plemićkih obitelji.
Otvorena izložba Branimir Boban – Jelena Čulo – Leonardo Losciale
U Studiju Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu u petak, 15. studenoga 2024. godine, otvorena je izložba Branimir Boban – Jelena Čulo – Leonardo Losciale.
Četrnaesta izložba diplomanata zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti u prostorima Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu predstavlja diplomske radove širokog tematskog spektra: od introspektivnih eksplikacija Branimira Bobana, reljefa Jelene Čulo potaknutog socijalnom osjetljivošću do intrigantnih hermetičnih eksperimenata Leonarda Loscialea.
Branimir Boban (Zagreb, 1997) maturirao je 2016. godine u Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna (smjer dizajn keramike) u Zagrebu, gdje 2017. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti. Opredjeljuje se za malu plastiku i medaljarstvo u klasi prof. Damira Mataušića, te diplomira pod mentorstvom prof. Igora Rufa 2024. godine. Sudjelovao je na nekoliko skupnih izložbi u Zagrebu.
Jelena Čulo (Bjelovar, 1993), nakon završene gimnazije u Bjelovaru 2011., na ALU u Zagrebu završava preddiplomski studij slikarstva u klasi prof. Zoltana Novaka, a 2024. godine diplomira na kiparskom odsjeku u klasi prof. Nevena Bilića. Tijekom studija boravila je u Španjolskoj (Zaragoza, Granada), sudjelovala u projektima i donatorskim inicijativama te na skupnim izložbama. Samostalno je predstavila slikarske radove u Zagrebu (KC Mesnička, 2019).
Leonardo Losciale (Bisceglie, Italija, 1985), diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Zaposlen je u Zagrebačkoj filharmoniji kao timpanist. Kao glazbeni solist nastupao je širom Europe. Kiparstvo na ALU u Zagrebu upisao je 2018. te diplomirao 2024. godine u klasi prof. Alema Korkuta. Izlagao je na više skupnih izložbi te sudjelovao na kiparskim školama i radionicama. Dvaput je samostalno izlagao u Zagrebu 2024. godine.
Izložba, popraćena katalogom, ostaje otvorena do 15. siječnja 2025. godine, a ostvarena je u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu te uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Autor izložbe je Davorin Vujčić.
Samo je jedna Lucy
U Muzeju krapinskih neandertalaca u sklopu edukativnog programa Samo je jedna Lucy obilježena je 50. obljetnica otkrića fosilnog kostura naše najslavnije pretkinje koja ima važno mjesto u odgovorima na pitanja o razvoju i porijeklu čovjeka.
Tim su povodom u utorak, 26. studenog, učenici 6. a razreda OŠ Augusta Cesarca iz Krapine, pod vodstvom prof. Gordane Kučinić, u krapinskom muzeju uprizorili priču o Lucy, njezinu životu i otkriću. Pritom su brojnu publiku činili učenici petih razreda. Prije predstave, muzejska savjetnica pedagoginja Lorka Lončar Uvodić, autorica programa, upoznala je djecu s Lucy, njezinim životom, otkrićem i značajem, što je doprinijelo boljem razumijevanju uprizorenja. Događanje je završilo malim druženjem uz pjesmu Beatlesa Lucy in the Sky With Diamonds. Zahvaljujemo glumcima – učenicima 6. a razreda i njihovoj mentorici, prof. Gordani Kučinić, veseloj publici petaša i njihovim profesorima u pratnji, te suradnici u programu, muzejskoj pedagoginji Mirjani Biljan, kao i ostalim muzejskim djelatnicima koji su pomogli u realizaciji predstave.
U srijedu, 27. studenog, u sklopu istog edukativnog programa, u pratnji nastavnice Josipe Pentić, na Hušnjakovo su došli i sedmaši iz OŠ Augusta Cesarca iz Krapine. Saznali su zanimljivosti o Lucy te općenito o karakteristikama australopiteka, koje su kroz proučavanje lubanja i rekonstrukcija mogli usporediti s neandertalcima i modernim čovjekom. Kreativnost su potom izrazili modelirajući glave ljudskih predaka od gline, čime su Muzeju ostavili svoje izvrsne radove!
Program Samo je jedna Lucy završio je u petak, 29. studenog, paleoantropološkom radionicom Lubanje hominina u kojoj su sudjelovali učenici osmog razreda OŠ Augusta Cesarca iz Krapine. Učenici su se aktivno uključili u proučavanje replika fosilnih lubanja izumrlih vrsta ljudskih predaka. Istražujući različita obilježja fosilnih lubanja, učenici su odgonetavali vrstu kojoj određena lubanja pripada te mogući izgled lica. Na radionici je posebna pažnja posvećena australopitecima, a kroz usporedbu s drugim izumrlim vrstama ljudskih predaka, učenici su na interaktivan način učili o osnovnim karakteristikama razvoja čovjeka.
Gostovanje izložbe Vesna Parun – s onustran Medvednice u Muzeju Prigorja
Uz 14. godišnjicu smrti Vesne Parun (25. listopada 2010. godine), Muzej Prigorja ugostio je izložbu Muzeja seljačkih buna Vesna Parun – s onustran Medvednice. Izložba je otvorena 14. studenog, a može se posjetiti do 20. prosinca 2024. godine.
Vesna Parun, jedna od najznačajnijih hrvatskih književnica, ostavila je neizbrisiv trag u prigorskom kraju. Četrdesetih godina prošlog stoljeća živjela je u Sesvetama, gdje je nastala njena poznata zbirka Zore i vihori. Muzej Prigorja čuva vrijednu zbirku njenih rukopisa, slika i knjiga, većinom otkupljenih od njezinog bliskog prijatelja Branka Pejnovića.
Izložba autorica Žarke Vujić i Vlatke Filipčić Maligec prikazuje Vesninu povezanost sa Zagorjem, kojeg je smatrala svojim trećim zavičajem i tamo stvorila mnoga djela, uključujući i ona na kajkavskom narječju. U okviru zagorske izložbene priče propituju se osobne, književne i jezične poveznice između Vesne Parun, čakavke sa Zlarina i kajkavskog Hrvatskog zagorja. Sa Zagorjem se Vesna Parun osjetila sudbinski povezana nakon susreta s prosjakinjom Magdicom, koja je svoj život provela lutajući tim krajem. Upravo ju je ona nadahnula na stvaranje poznate pjesničko-fotografsko-grafičke mape Magdica u suradnji sa Zlatom Vucelić i Zdenkom Pozaić.
Izložba prikazuje i bogat književni opus koji je Vesna Parun ostavila tijekom konačnog boravka u Stubičkim Toplicama (gdje je živjela i stvarala od 2000. godine do kraja života) te njezine osobne predmete, za ovu priliku prikazane zahvaljujući Vlasti Horvatić-Gmaz, Božidaru Brezinščaku Bagoli, Narcisi Brezinščak, Borislavu Vodopiji te udruzi Kajkaviana.
Izložba će posjetiteljima pružiti jedinstvenu priliku za upoznavanje s bogatim kulturnim nasljeđem Vesne Parun i njezinim neprocjenjivim doprinosom hrvatskoj književnosti i umjetnosti, pošto će ona ostati zapamćena ne samo u pjesništvu, već i u slikarstvu.
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Izložba Križevi krajputaši župa Zagorska Sela i Sutlanska Poljana predstavljena u Zagorskim Selima povodom obilježavanja Dana općine i župe Zagorska Sela
U sklopu obilježavanja Dana općine Zagorska Sela u prostoru zgrade Stare škole u subotu, 23. studenog, svečano je otvorena izložba pod nazivom Križevi krajputaši župa Zagorska Sela i Sutlanska Poljana. Autorica izložbe je muzejska savjetnica i pedagoginja Muzeja „Staro Selo“ Kumrovec Tatjana Brlek.
Otvorenje izložbe bilo je popraćeno muzejsko-edukativnom radionicom Bakine papirnate rožice koju je vodila poznavateljica tradicijskih znanja i vještina Biserka Krajcar.
Izložbu je službeno otvorila načelnica Općine Zagorska Sela Ksenija Krivec Jurak, koja je tom prilikom pozdravila sve okupljene, uključujući i goste iz Čučerja, predvođene njihovim župnikom, te istaknula važnost očuvanja lokalne kulturne baštine, Ova izložba ne samo da nas podsjeća na duhovne i povijesne vrijednosti naše zajednice, već i na značaj očuvanja tradicije za buduće generacije. Ovi križevi i kapelice svjedoci su povijesti i identiteta našeg kraja, a kroz ovakve događaje dodatno njegujemo svijest o njihovoj vrijednosti. Posebno mi je drago vidjeti kako se tradicija ukrašavanja raspela, koju su njegovali naši stari, prenosi i na mlađe generacije kroz kreativne radionice.
Tatjana Brlek prenijela je posjetiteljima bogatu priču o duhovnim i povijesnim simbolima sela, dokumentirajući ukupno 39 križeva i kapelica na području Zagorskih Sela, Plavića, Risvice, Ravnog Brezja, Velinaca, Razdrtog Tuheljskog, Dugnjevca i Razvora. Posjetitelji su o križevima imali priliku čuti iz prve ruke autorice te saznati nešto više o razlozima podizanja, tko su bili njihovi naručitelji i majstori te koje su sve simbolike imali u životu sela nekada i danas.
Izložbu je dodatno obogatio i svećenik Majk Rušec, osvrnuvši se na vrijedne stare knjige iz župa Poljana Sutlanska i Zagorska Sela koje su zaštićene kao kulturno dobro.
Poseban naglasak stavljen je na običaj ukrašavanja raspela vijencima od krep-papira, koje su žene nekada plele za velike crkvene blagdane, pa je tako nakon izložbe, u organizaciji Muzeja „Staro Selo“ Kumrovec, održana radionica izrade ukrasa od krep-papira. Sudionici radionice mogli su vlastitim rukama izrađivati cvijeće i razne oblike, čuvajući uspomenu na tradiciju ukrašavanja raspela.
Događaj je okupio brojne posjetitelje, oduševljene kombinacijom povijesti, kulture i kreativnog izraza, ističući još jednom koliko je važno njegovati i čuvati naslijeđe lokalne zajednice.